субота, 1. новембар 2014.

Opcije u komunikaciji

Kao što sam i obećala, pokušaću da ukratko objasnim pet vidova komunikacije koje sam pomenula u prethodnom postu. Zapravo, zadržaću se na četiri tipa, pošto pretpostavljam da razumete šta je znakovni jezik, koji je bio takođe pomenut kao jedna od opcija. 

Auditivno-verbalna terapija
U osnovi ovog pristupa je tvrdnja da dete oštećenog sluha, uz pomoć slušnih aparata ili kohlearnog implanta, može da čuje i razume govorni jezik kako bi komuniciralo putem govora. Ovaj pristup je prvenstveno orijentisan na roditelja, kao detetovog primarnog i najefikasnijeg učitelja/terapeuta. Dakle, roditelji su uključeni u terapiju sa detetom i njihov AV terapeut ih uči kako da dete uče govoru i jeziku kod kuće. Potrebna je direktna interakcija roditelj-dete, kako kroz strukturirane sesije slušanja, tako i kroz neprestani rad na razvoju jezika provučen kroz svakodnevni život. Roditelj i terapeut blisko sarađuju, a informacije i observacije roditelja su važne za planiranje detetovog jezičkog programa. Ovde je link za one koji žele da znaju više.

Auditivno-oralna terpapija
Ovo je metod pomoću kojeg deca uče da koriste slušanje u kombinaciji sa čitanjem sa usana i korišćenjem kontekstualnih znakova (gestikulacija pri govoru) kako bi razumeli govorni jezik. Cilj je da se detetu pruže potrebne veštine kako bi moglo da ide u redovnu školu i nezavisno funkcioniše u čujućem svetu. Ovaj pristup olakšava razvoj veština potrebnih za čitanje i pisanje. Evo linka za više informacija.

Potpomognuti govor
Potpomognuti govor je vizuelni sistem komunikacije gde se pokreti usana kombinuju sa “znacima” kako bi svi glasovi (foneme) govornog jezika izgledali drugačije. U engleskom jeziku, npr., osam različitih položaja ruke pomažu da se razlikuju konsonanti a četiri položaja šake blizu usana ukazuju na vokale. Položaj ruke i mesto na kome se ruka nalazi zajedno formiraju slog. Portpomognuti govor pomaže u procesuiranju slušnih informacija tako što eliminiše konfuziju nastalu usled nepotpunog ili izobličenog zvuka.  Uz upotrebu ovog metoda, može doći do značajnog napretka u razumevanju govora. Kohlearni implanti i potpomognuti govor su moćni partneri. Za mnoge korisnike, ovaj metod ubrzava prepoznavanje zvukova koje čuju preko implanta i posebno može biti koristan u uslovima gde je slušanje otežano (buka, kvar na implantu i sl.). Ovde je više informacija.

Totalna komunikacija
Ovo je holistički pristup komunikaciji, često koristeći brojne načine komunikacije (npr. znakovni, oralni, auditivni, pisane i vizualne znake itd.) , pa čak i razmišljanje „izvan okvira“ kako bi se osmislio sistem komunikacije koji odgovara baš tom detetu. Definicije totalne komunikacije često uključuju: korišćenje svakog i bilo kog načina kako bi se komuniciralo i/ili primila poruka; kreiranje sistema komunikacije koji najbolje odgovara kako bi se detetu olakšalo da kominicira sa okolinom, unapređujući veštine i smanjujući poteškoće; pomoć i podrška detetu kroz pružanje prilika da se uključi i ostvari svoj potencijal. Ovo je link za više informacija.

Negde je jasno da se kod nas možete nadati da ćete naići samo na prva dva tipa, s tim što sumnjam da će vam neko iz ustanove gde idete na terapiju prići i reći: "Mi ovde radimo s decom koristeći taj i taj metod komunikacije, zato što..... A to podrazumeva....." Nisam srela nikoga ko je imao takvo iskustvo i zaista smatram da je to pogrešno. Roditelji treba da znaju ove stvari i oni treba da budu ti koji će doneti odluku za svoje dete, potpomognuti stručnim mišljenjem, savetom i informacijama. 
Većinom se ustanove oslanjaju na više različitih metoda ili ih ne sprovode baš dosledno. Uopšteno, nakon mog dosadašnjeg iskustva, mogla bih reći da je taj prvobitni pristup u Sv. Save bio auditivno-oralni (veoma se insistira na položaju usana i slušanju sa posmatranjem pokreta usana) i da Mini to nije odgovaralo; a u Dečijoj kući (gde sad idemo na vežbe) pristup je auditivno-verbalni (roditelj je prisutan na času i dobijaju se neke smernice za rad kod kuće, dok se terapija u ustanovi odvija samo 2 puta nedeljno). Za sada, Mina je srećna tu, a i mi sa njom.

Нема коментара:

Постави коментар